Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska po udjelu loših kredita slična zemljama regije

Hrvatsko bankarsko tržište je početkom ove godine imalo 11 do 12 posto nenaplativih kredita što je slično zemljama s usporedivim ekonomijama, pokazuje analiza portala Moj bankar.

Kriza koja je regiju zahvatila prije 3-4 godine rezultirala je smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te posljedično, smanjenjem broja zaposlenih u gotovo svim državama regije. Takvi makroekonomski trendovi rezultirali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana.

Analiza portala pokazuje da je regija istočne Europe posebno pogođena tim trendom, dok SAD i zemlje eurozone, koje imaju viši stupanj autonomnosti monetarne politike, iskazuju relativno manje stope nenaplativih kredita. Tako je uspoređujući se s regijom, hrvatsko bankarsko tržište početkom 2011. imalo 11 do 12 posto nenaplativih kredita što je slično zemljama s usporedivim ekonomijama. U analizi se pritom napominje da su trenutne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego što su iznosile prije krize, u 2007. godini.

Unatoč relativno visokom postotku nenaplativih kredita, koji su većinom generirani iz nekretninskog poslovanja, kapitaliziranost banaka u regiji značajno je veća od onih u zapadnim zemljama. U regiji je prosjek iznad 13 posto, dok se zemlje zapadne Europe tek žele približiti stopi od 9 posto. Osim toga banke u regiji nisu imale, ili su imale vrlo nisku izloženost prema toksičnim financijskim instrumentima generiranim u SAD-u.

Na povećanje ukupnog broja loših kredita u Hrvatskoj u ovoj godini najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu, kao i jačanje tečaja švicarskog franka prema kuni, koje se odrazilo na segment kredita građana. U više navrata kao jednu od glavnih prepreka smanjenju kamatnih stopa u Hrvatskoj (uz kreditni rizik zemlje) bankari navode upravo visoki udio nenaplativih kredita.

Uz najavljene potrebne rezove i procjene analitičara o minimalnom rastu BDP-a u sljedećem razdoblju, kojima će se nastaviti nesigurnosti na tržištu rada, smanjenje udjela nenaplativih kredita i značajniji val smanjenja kamatnih stopa na kredite ne očekuje se niti iduće godine, zaključuje se u analizi.